OMEGA 3 masne kiseline su važne za razvoj beba i djece

OMEGA 3 masne kiseline su važne za razvoj beba i djece

Poznato nam da je najvažnije za djetetov pravilni razvoj ljubav i briga roditelja.  Briga i aktivno sudjelovanje u upoznavanju okoline osigurava zdravi psihički i fizički razvoj djeteta, također je jako važna i pravilna prehrana.

Omega-3 masne kiseline su važne za pravilni razvoj mozga i nervnog sistema. U prve dvije godine života mozak sazrijeva te je uloga omega-3 masnih kiselina od posebne važnosti.

Omega-3 dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline, uključujući eikozapentaensku (EPA) i dokozaheksaensku (DHA), prirodni su sastojci prehrane.

Neosporna je uloga DHA u:

  • Razvoju nervnog sistema, mozga, mentalnih i kognitivnih funkcija
  • Poboljšanju psihomotorne funkcije
  • U razvoju normalnog vida, oštrine vida i funkcije oka

Razlozi suplementacije DHA omega-3-masne kiseline:

  • DHA omega-3-masne kiseline su izuzetno važna strukturna komponenta cerebralnog korteksa i retine
  • Ljudski organizam ne može sam da sintetiše DHA omega-3 masne kiseline
  • Majčino mlijeko je važan izvor DHA, ali je direktno zavisan od majčinog unosa omega-3 masne kiseline
  • 50% trudnica ne unosi dovoljno omega-3 masne kiseline i zato se preporučuje suplementacija ovih kiselina u toku trudnoće i dojenja
  • Unos ribe  kod trudnica i uopšte stanovništva našeg podneblja je četiri puta manji od preporučenog

Trudnoća

Tijekom trećeg tromjesečja trudnoće približno 50-60 mg DHA-a na dan prenosi se iz majčinih zaliha do fetusa kroz placentu. DHA je posebno visokokoncentriran u
mozgu i membranama retine, posebice u fotoreceptorima te se stoga smatra da igra kritičnu ulogu u razvoju vida i kognitivne funkcije.

Primijećena je pozitivna korelacija između sadržaja DHA-a u crvenim krvim stanicama i oštrine vida, kao i drugih indeksa razvoja mozga u dojenčadi. Smjernice za prehranu trudnica stoga preporučuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina, a najčešće se kao preporučena doza navodi 300 mg EPA+DHA.

Prvi mjeseci života

Bebin mozak se najintenzivnije razvija u prva tri mjeseca nakon rođenja, a osjetila vida, sluha i govora u prvih godinu dana. Nakon godinu dana razvijaju se više moždane funkcije koje su važne za koncentraciju, pažnju i inteligenciju vašeg djeteta.

U prvoj godini života bebin mozak raste nevjerojatnih 175%. Od druge godine do odrasle dobi mozak raste još samo 20%. Upravo zbog toga znanstvenici i liječnici kažu: „Što smo razvili do treće godine, tu ćemo kapu nositi“.

DHA je glavna strukturna komponenta mozga i mrežnice oka i čini 97% svih Omega – 3 masnih kiselina u mozgu, i 93% svih Omega – 3 u mrežnici oka. DHA čini 30% strukturnih masti u sivoj tvari mozga.

Djelovanje omega-3 masne kiseline na poremećaj ponašanja – bipolarnost, hiperaktivnosi, ADHD

Istražuje se i moguće pozitivno djelovanje omega-3 masnih kiselina na različite poremećaje ponašanja poput bipolarnog poremećaja, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD).

U kliničkom istraživanju na 30 osoba s bipolarnim poremećajem, kod osoba koje su uzimale riblje ulje uz lijekove za liječenje bipolarnog poremećaja, tijekom 4 mjeseca, bilo je manje promjena raspoloženja i recidiva od onih koji su uzimali placebo umjesto ribljeg ulja.

Djeca s poremećajem hiperaktivnosti/deficita pažnje – ADHD– mogu imati smanjene razine određenih esencijalnih masnih kiselina (uključujući EPA i DHA).

U kliničkim ispitivanjima na gotovo 100 dječaka, oni s nižom razinom omega-3 masnih kiselina imali su više poteškoća s učenjem i ponašanjem (poput iznenadnih izljeva gnjeva, poremećaja kod spavanja) od dječaka s normalnom razinom omega-3 masnih kiselina.

Preporučene dnevne doze unosa omega-3 masnih kiselina prema dobi djece:

  • 0-12 mjeseci: 0,5 g
  • 1-3 godine: 0,7 g
  • 4-8 godina: 0,9 g
  • 9-13 godina (dječaci): 1,2 g
  • 9-13 godina (djevojčice): 1,0 g
  • 14-18 godina (dječaci): 1,6 g
  • 14-18 godina (djevojčice): 1,1 g

Odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina moguće je postići konzumiranjem plave ribe poput sardine, skuše, tune, inćuna te riba hladnih mora kao što su losos i haringa dva puta tjedno, kao i konzumacija orašastih plodova i sjemenki.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.